Vjerujem da ću biti blizu istini kad napišem da je švedski stol većini najdraži način serviranja hrane. Iz mnoštva ponuđenih jela sam možeš birati što želiš jesti, a isto tako jedeš koliko i kad želiš. No, znate li zašto švedski stol nazivamo baš švedskim?
Tradicije stare nekoliko stoljeća
Kao što mu i sam naziv govori, švedski je stol izvorno bio način posluživanja hrane u dalekoj Švedskoj, gdje su se još u 16. stoljeću aperitivi i predjela posluživala u obliku tzv. brännvinsborda (šve. brännvin = rakija, šve. bord = stol). Ovo je bio uobičajen način serviranja predjela u bogatih trgovaca. Radilo se o sporednom stolu gdje bi gosti stojećki kušali:
- nekoliko vrsta rakije (šve. brännvin)
- nezaobilaznu haringu
- hrskavi kruh, sir i maslac.
U prvoj polovini 19. stoljeća brännvinsbord se razvio u ono što se danas naziva švedskim stolom, odnosno na švedskom smörgåsbord (šve. smörgås = sendvič, šve. bord = stol), na kojemu su se počela posluživati raznovrsna jela.
Švedski stol je bio posebno popularan na željezničkim kolodvorima. Tamo su gosti mogli mnogo brže objedovati nego što je to bilo u klasičnim restoranima, te se tako osigurati od kašnjenja na vlak. To je trajalo sve do početka 20. stoljeća, kad se i u vlakovima počela posluživati hrana.
S Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912. godine, gdje se hrana posluživala na ovaj način, fenomen švedskog stola postao je popularan u ostatku svijeta. Posebno se proslavio 1939. godine na Svjetskoj izložbi u New Yorku.
Švedski stol danas
Od sredine 20. stoljeća švedski se stol postepeno razvijao i počeo obuhvaćati sve više i više različitih jela. Ona jela za koja se u početku nije nalazilo mjesta na stolu, kao što su to primjerice deserti, danas su sastavni njegov dio. Švedski je stol postao popularan način serviranja hrane kako u restoranima, tako i kod kuće za raznorazna druženja i okupljanja.
Jedan od najraskošnijih oblika švedskog stola zasigurno je božićni švedski stol (šve. julbord), odnosno blagdanska večera koja se poslužuje na Badnjak. Ovdje će se, osim tradicionalnih jela koja pripadaju svakom švedskom stolu, naći i tipična švedska božićna jela i pića, poput recimo glögga ili julmusta.
Osim u Skandinaviji švedski je stol sve češći način serviranja hrane i kod nas. Iako ćete kod nas rijetko vidjeti serviranu ukiseljenu haringu ili hrskavi kruh i maslac, nesumnjivo je da smo inspiraciju za posluživanje pronašli u dalekim sjevernim krajevima.
