Iako se u hrvatskoj kulturi blagdan svete Lucije uglavnom povezuje samo sa sijanjem zrna pšenice, u skandinavskoj kulturi ova svetica ima mnogo veći značaj. Dok kod nas zrna što se siju označavaju novi život, a zelene vlati što će izrasti do Božića predstavljaju vitalnost i snagu te pokazuju kakva će biti sljedeća godina, na sličan se način i svjetlost koju sveta Lucia donosi na Sjeveru povezuje s pobjedom svjetla nad tamom i dolaskom novog života.
Kada i zašto se u Švedskoj obilježava sveta Lucia?
Dan svete Lucie (Luciadagen; šve. lusị:a) u švedskoj se kulturi obilježava svake godine 13. prosinca, jer se vjeruje da Lucia, donoseći svjetlost i nadu, dolazi u trenutcima najvećeg mraka. U srednjemu je vijeku upravo ovoga datuma bio zimski solsticij (sve do reforme protestantskog kalendara u 18. stoljeću). Osim toga, vjerovalo se i da su upravo ove noći nadnaravne sile posebno opasne, pa je bilo važno bdjeti i čuvati stražu, u čemu je svjetlost svijeća svete Lucie znatno pomagala. Za Skandinavce je ovaj svjetlosni aspekt Lucijina dolaska posebno bitan, jer je zbog geografskog položaja u ovo doba godine čitava zemlja obavijena mrakom. Dolaskom Lucie ujedno se i najavljuje najblještavije razdoblje godine – Božić.
Tek se u 18. stoljeću konstruirao lik svete Lucie kakvu danas poznajemo. Plavokosa djevojka u dugoj bijeloj haljini, s vijencem i svijećama u kosi i danas je najčešće predvodnica povorki kakve su postale popularne tek 20-ih godina 20. stoljeća kada se organizirala prva javna povorka za blagdan sv. Lucie (šve. luciatåget).
Kako izgleda proslava svete Lucie
Već spomenute povorke mladih organiziraju se u školama i vrtićima, a sastoje se od:
- Lucie, djevojke sa svijećama u kosi koja povorku i predvodi
- njezinih pratilja (šve. tärna)
- njezinih pratioca (šve. stjärngosse).
Sudionici povorki okupljene uveseljavaju i tradicionalnim pjesmama poput Sankta Lucia ili Natten går tunga fjät, a povorke se često pretvaraju i u prave pravcate koncerte.
Osim toga, svake se godine u jutro na dan sv. Lucie na Švedskoj televiziji (SVT) prenosi povorka iz jednog mjesta u Švedskoj, pa je tako za mnoge doručak uz tradicionalne pjesme i tipične poslastice važan dio Luciadagena.
Fika je također neizostavan dio obilježavanja ovoga blagdana – ono što nikako ne smijete preskočiti organizirate li fiku na Luciadagen jesu:
- lussekatter (peciva sa šafranom)
- pepparkakor (paprenjaci)
- glögg (koji bi se mogao usporediti s našim kuhanim vinom).
