Svaka je kultura po mnogočemu specifična, a kulinarske tradicije svakako toj specifičnosti mnogo doprinose. U kojoj je mjeri švedski blagdanski stol (šve. julbord) sličan našemu i što se sve na njemu može naći, provjerite u nastavku.
Ukiseljena dimljena haringa (šve. inlagd sill)
Haringa je vrsta ribe koja će se na švedskim stolovima naći u svim važnijim prigodama, pa tako i za Božić. U vremenima kad je haringe bilo mnogo, ona se izlovljavala, začinjavala i skladištila kiseljenjem, usoljavanjem ili dimljenjem. Za predjelo se na božićnom stolu danas najčešće priprema ukiseljena haringa. Taj način pripreme dovodi se u vezu s tradicijom iz 16. stoljeća (šve. brännvinsbordet), kada su se uz tri različite vrste rakije (šve. brännvin) posluživale plate s maslacem, kruhom i sirom, slanom ribom i suhomesnatim proizvodima. Švedska je tradicija brännvinsbordeta i danas prisutna u obliku švedskog stola (šve. smörgåsbord), koji na ovakvim velikim obiteljskim okupljanjima onda ni ne prolazi bez ukiseljene haringe.
Božićna šunka (šve. julskinka)
Iako se u našim krajevima šunka češće povezuje s Uskrsom nego s Božićem, božićna šunka neizostavni je dio švedskog blagdanskog stola. Ova tradicija potječe iz 19. stoljeća, kada su se za Božić u imućnijim građanskim obiteljima pekli odojci. Popularizirala se u 20. stoljeću, kada je većini stanovništva meso postalo lakše dostupno te kada su se domovi počeli ukrašavati božićnim ukrasima, uz koje je bogato urešena božićna šunka savršeno odgovarala.
Kobasice svih vrsta (šve. prinskorv, julkorv, rökta korvar)
Iako se i kod nas tu i tamo, pogotovo zimi, za ručak znaju pripremati kobasice, u Švedskoj su one obavezne, neovisno o kojem se dijelu godine radi. Tako će se i na božićnom stolu zasigurno naći neka vrsta kobasica: prinskorv (male kobasice koje se najčešće peku te poslužuju uz senf), julkorv (kobasice od mljevenog mesa i pire krumpira), rökta korvar (dimljene kobasice, slične našemu kulenu).
Riža na mlijeku (šve. risgrynsgröt)
Nije greška – riža na mlijeku, koja se ponekad naziva i tomtegröt (odnosno u doslovnom prijevodu: kaša Djeda Mraza), jedno je od tradicionalnih švedskih božićnih jela. Osim za doručak, kada se najčešće jede posipana cimetom, često se jede i kao desert poznatiji kao Ris à la Malta, u kojemu se kaša servira uz komadiće naranče. Podrijetlo ovoga deserta jest susjedna Danska, gdje se u rižu stavljao i badem. Smatralo se da će se upravo osoba koja u svojoj porciji pronađe badem u sljedećoj godini vjenčati. Iako je u prošlom stoljeću ovo jelo bilo rezervirano samo za više klase, jer se riža smatrala skupocjenom i rijetkom namirnicom, pa su se u manje imućnim kućanstvima kuhale kukuruzne kaše, danas je risgrynsgröt sastavni dio svakog blagdanskog stola.
Gazirano božićno piće (šve. julmust)
Julmust je gazirano piće koje se u Švedskoj počelo proizvoditi početkom 20. stoljeća, a nastalo je kao bezalkoholna verzija tzv. božićnog piva (šve. julöl) koje je u to vrijeme bilo posebno popularno. Iako je julmust teško pronaći u trgovinama izvan božićne sezone, oko Uskrsa se isto piće prodaje pod nazivom påskmust (hrv. uskrsno gazirano piće), a ostatak se godine može pronaći bez posebno istaknutog blagdanskog naziva.
Osim ovih nezaobilaznih jela na švedskom će se blagdanskom stolu često naći i:
- mesne okruglice (šve. köttbullar) i krumpir (šve. potatis)
- riba poput lososa (šve. lax) ili sušena bijela riba (šve. lutfisk)
- raznorazni sirevi (šve. ost)
- složenci poput Janssons frestelsea
- dodatci poput kupusa, senfa, maslaca…
Poprilično drugačije od naših tradicija, no svakako preporučujemo probati ako ti se ukaže prilika da blagdane provedeš u Švedskoj!
One Reply to “Julbord – švedska božićna gozba”